Opadanje brojnosti supova u Hrvatskoj je najviše uzrokovano (uzroci nisu složeni po redoslijedu važnosti):

1. smanjenjem broja ovaca, te prelaskom na intenzivni uzgoj (zimsko dohranjivanje, janjenje u torovima, zatvaranje u štale zbog alohtonih predatora itd.)
2. sveobuhvatnim ilegalnim trovanjem
3. poboljšanjem veterinarskih tehnika, kojima je smanjena smrtnost ovaca
4. veterinarskim mjerama koje nalažu zakopavanje uginule stoke, odnosno odvoženje strvina na incineraciju, koja na taj način postaje nedostupna za supove  
5. ljudskim proganjanjem – ilegalno ubijanje
6. elektrokucijom
7. drugim uznemiravanjem od strane ljudi (turizam ili rekreacija u podrucju gnijezdilišta)
8. alohtonom divljači - autohtone ovce se zamijenjuju alohtonom divljači, ljudi napuštaju ovčarstvo
9. urbanizacijom – uništavanjem staništa (probijanjem cesta, kamenolomi)

10.  nedostatkom aktivne zaštite (u stvarnosti na terenu, a ne tek na papiru, nepostojanje Pravilnika o unutarnjem redu, neprovođenje svakodnevnog nadzora, nepostojanje kažnjavanja počinitelja prekršaja, nepostojanje Plana upravljanja)

11.  vjetroelektranama

Aktivnosti koje se moraju poduzeti za očuvanje kvarnerske populacije bjeloglavih supova (aktivnosti nisu složene po redoslijedu važnosti):

1. definirati točne granice ornitoloških rezervata u okviru studija za proširenje i proglašenje rezervata.
2. znanstveni monitoring gnijezdilišta, hranilišta i migracijskih putova sa obradom podataka o populaciji i objavom znanstvenih radova
3. pokretanje i provođenje protutrovačke kampanje
4. pokretanje procesa uklanjanja alohtone divljači s kvarnerskih otoka
5. vođenje Oporavilišta u skladu sa zakonskim propisima i stručnim uzancama te praćenje sudbine jedinki puštenih iz Oporavilišta
6. osiguravanje dovoljnih / obilnih količina hrane na hranilištima, identifikacija prikladnih područja za osnivanje novih hranilišta i njihovo uspostavljanje, redovno skupljanje strvina, monitoring hranilišta (kvarnerski otoci ali i duž Jadranske obale)
7. aktivna zaštita svake pojedine kolonije (Cres, Krk, Prvić, Plavnik) postavljanjem morske granice s označenim plutačama duž rezervata koje onemogućuju pristup ugroženim mjestima gniježđenja sa morske strane (nakon što se u suradnji sa pomorskim vlastima dogovorilo o pravnim aspektima provođenja zaštite) i redovnim patroliranjem nadzorne službe koja će kažnjavati prekršitelje
8. senzibiliziranje javnosti (lokalnog stanovništva)
9. čišćenje i održavanje lokvi kao izvor vode za piće ovcama i supovima
10. smanjivanje prijetnje koje uzrokuju ljudske aktivnosti
11. provodjenje ekoturističkih aktivnosti, osnivanje centara za informiranje o supovima (Griffon-information center) u Cresu i Krku, ali i uzduž Jadranske obale, na mjestima gdje su nekad obitavali supovi (npr. Paklenica, Omiš)
12. edukacija o zaštiti supova
13. promoviranje ekstenzivnog ovčarstva, održavanje pašnjaka, gromača i pastirskih putova
14. modifikacije električnih stupova za izbjegavanje elektrokucije
15. prikupljanje podataka turističkih agencija i vlasnika turističkih brodica (Krk, Punat, Crikvenica, Novi Vinodolski…) o broju obilazaka mjesta gniježđenja supova, interesu posjetitelja, frekvenciji kretanja brodica ispod gnijezda supova… kako bi se sprječilo uznemiravanje kolonije i stradavanje supova od pada u more
16. prikupljanje podataka od ronilačkih centara o najatraktivnijim lokacijama za ronjenje unutar ornitoloških rezervata, broju ronilaca, duljini zadržavanja…u cilju sprječavanja uznemiravanja supova na gnijezdima
17. istražiti utjecaj ribarenja na ptice u rezervatima
18. istražiti mogućnost ograničenja ribolova, ako je potrebna
19. riješiti problem akcija spašavanja supova putem organiziranja lanca vanjskih suradnika
20. spriječiti izgradnju vjetorelektrana na području gniježđenja, hranjenja i migracije supova i monitoring postojećih vjetroparkova u cilju praćenja mortaliteta ptica.
21. poboljšati kontrolu odobravanja studija procjena utjecaja na okoliš, koje zbog pogodovanja investitorima omogućuju gradnju objekata / infrastrukture koja može štetiti supovima
22. edukacija djelatnika stručnih institucija u Hrvatskoj o ekologiji i zaštiti bjeloglavog supa

Kao najvažnija pitanja na koja bi odgovore trebali dati relevantni stručnjaci po pitanju Pravilnika o unutarnjem redu su:

-         gdje su granice rezervata, sa kopnene i morske strane? (sa kartografskim prikazom)

-          nadležnost i obveza spašavanja supova, dojava o nalazima supova kojima je potrebna pomoć

-         problem ostavljanja strvina uginulih životinja na terenu – tražiti dopuštenje ministarstva nadležnog za veterinarstvo

-         označavanje rezervata sa morske strane putem bova – gdje ih postaviti, u kojem broju, na kojoj udaljenosti

-         odrediti prikladna mjesta kao hranilište za bjeloglave supove, načiniti projekt izgradnje i održavanja hranilišta

-         gdje postaviti objekte za promatranje ptica, kojeg oblika, u kojem broju

-         smiju li se posjetitelji približavati rubovima litica, gdje, na koju udaljenost?

-         gdje se ronioci smiju zadržavati, koliko dugo, može li im se onemogućiti zadržavanje ispod litica sa gnijezdima?

-         kupanje na plažama unutar rezervata (dnevno kampiranje – da li ga je potrebno uistinu zabraniti na svim plažama, na kojima?)

-         što je sa cestama unutar rezervata (s obzirom da se ne zna kopnena granica na Cresu)? Koliko kretanje cestama smeta pticama u rezervatima?

-         plovidba uz granice rezervata, na kojoj udaljenosti je dozvoliti, kojom brzinom?

-         plovila koja vode turiste na promatranje ptica – ako nisu registrirani za tu djelatnost, kako ih natjerati da poštuju pravila ponašanja, tko im može dati koncesijsko odobrenje za takvu djelatnost, edukaciju?

-         na koje ptice, osim supova, obratiti pažnju u provođenju mjera zaštite?

-         utjecaj ribarenja na ptice u rezervatima i pitanje ograničenja ribolova u svrhu smanjenja uznemiravanja i kompeticije za hranu?

-         pitanje repopulacije i reintrodukcije sa jedinkama bjeloglavog supa u područjima gdje im je smanjena brojnost odnosno gdje su izumrli