Parovi supova su monogamni tijekom cijelog života, žive u određenim kolonijama (koje ne moraju nužno biti natalne kolonije), spolnu zrelost dostižu s 4-6 godina. Gradnja gnijezda započinje oko 8 tjedana prije polaganja jaja (Sušić 2002). Prije polaganja jaja potrebna im je veća količina hrane zbog stvaranja zaliha bez kojih ne započinju gniježđenje, a koje su neophodne tijekom inkubacije (Newton 1998). Najviše jaja u koloniji supovi snesu između sredine siječnja i sredine veljače (Sušić 2002). Polaganje jaja je sinkronizirano u koloniji, te se većina jaja snese u razdoblju od mjesec dana. Par ima samo jedno jaje, tijekom inkubacije se izmjenjuju oba roditelja, smjena na gnijezdu je jednom ili dva puta dnevno. Jaja mogu napasti gavrani i galebovi (Sušić 1985). Mladi izlaze iz jajeta nakon 48-55 dana inkubacije, s otvorenim očima, kompletno pokriveni paperjem. Oba se roditelja brinu o mladuncu, svojim tijelom rade sjenu od sunca, čuvaju ga od oborina, te gavrana i galebova, zajedno donose hranu u volji, koju povrate u gnijezdu. Mladi u gnijezdu ostaju gotovo četiri mjeseca (110-115 dana), a s 80-90 dana starosti mogu napustiti gnijezdo i prelijetati kraće udaljenosti. S dva mjeseca starosti mladunče treba oko 900 g mesa dnevno, a ta se količina povećava na 1.100 g dnevno u dobi 80-85 dana. Ovo je problematično razdoblje za adulte jer jedan roditelj mora čuvati mladunče, a drugi tražiti hranu, tako da se roditelji hrane svaki drugi dan (ako nađu hranu). Količina hrane koju treba adultni sup procijenjena je na 450 g mesa na dan (Mendelssohn 1983) (u vrijeme kad ne podiže mlado), a za podizanje mladoga treba 76 kg hrane (Komen 1987). Maksimalna količina hrane u volji je 1.500 g, što nije dovoljno za njih u razdoblju podizanja mladunaca, kad troše i više energije na traženje i donošenje hrane (u doba podizanja mladunca, odrasla ptica za sebe i mlado treba dnevno oko 1.900 g hrane (Mundy 1992), što je više od normalne dnevne potrebe). Zbog toga je produktivnost samo jedno mladunče godišnje po paru. Razdoblje ovisnosti opernaćenog mladunca o roditeljima varira (kod kapskog supa 15-221 dan, prosjek 114 dana). Bjeloglavi je sup nakon izlijetanja iz gnijezda još mjesec-dva vezan uz roditelje (Sušić 2002). U tom razdoblju odrasli još hrane mladunca, ali samo ako mladunci dođu na gnijezdo (Piper 1994). Na Cresu su adulti hranili mlade i izvan gnijezda (Sušić usmeno). Do početka sljedeće sezone parenja svi preživjeli mladunci su neovisni o roditeljima.