Sisavci
Ptice
Morski vranac
Supovi
Galeb
Labud
Kos
Vijoglav
Kutak za prstenovače
Kukci
Gmazovi i vodozemci
Ostali članci koje možete pogledati:
Akcijski plan zaštite supa
Preporuke upravljanju populacijom
Dojave viđenja nalaza mrtvih markiranih supova
Rezultati markiranja
Markiranje supova i dugovječnost
Uzroci mortaliteta (smrtnosti) supova u Hrvatskoj
Produktivnost
Uzroci izumiranja populacija
Struktura populacije
Kretanje
Status i distribucija
Dob početka razmnožavanja
Razmnožavanje supova
K-selekcijske vrste
Biologija supova
Otok Prvić
Otok Krk
Otok Cres
Tradicijsko nasljeđe Cresa i Krka
Prirodne osobitosti otoka Cresa i Krka
Stanište bjeloglavih supova
Dinamika metapopulacija
O POPULACIJI BJELOGLAVOG SUPA
 
Tradicijsko nasljeđe Cresa i Krka 
 

zastita (64) [800x600].jpg

Osnovu tradicionalnoga gospodarstva obaju otoka činilo je ekstenzivno stočarstvo i ratarstvo, maslinarstvo te iskorištavanje šuma. Te su se djelatnosti provodile u okviru samodostatnih domaćinstava (obitelji) koje su uglavnom preživljavale kombinacijom ovih aktivnosti.

Stočarstvo, u prvom redu ovčarstvo, temelj je privrednog razvitka. Uglavnom se svodilo, kao i danas, na uzgoj ovaca, i to na ekstenzivan način, tzv. pregonsko ovčarstvo. Ovce pasu na otvorenom tijekom cijele godine. Na otocima jednostavno ne postoje takve livade koje bi omogućavale spremanje sijena u dovoljnoj količini da se ovce ili slične domaće životinje drže u intenzivnom obliku, tj. u zatvorenom. U iznimnim slučajevima vlasnici dohranjuju ovce (suša ili oštra zima).

sup (17) [800x600].jpg

U posebnim slučajevima (janjenje, striženje, mužnja i za jake zime) ovce se drže u mrgarima, usko ograđenom i zaklonjenom prostoru. No mnoge se ovce janje i borave cijelo vrijeme na otvorenom. Na sjevernim dijelovima obaju otoka ovce nalaze zaklona među šumom, uglavnom od ljetne žege. No zimi su ta područja izložena snježnim naletima čime se povećava njihova smrtnost, pogotovo s obzirom na to da janjenje ovaca započinje upravo krajem siječnja. U južnim dijelovima otoka Cresa zimi su pogodniji uvjeti za opstanak ovaca na otvorenom i više je pašnjačkih površina. Na Krku se, zbog bure zimi, ovce s južnog dijela otoka tjeraju u područje zaklonjeno vegetacijom. Međutim, ljeti, za velike žege, na pašnjacima nema toliko zaklona za ovce. Stoga je još iz mletačkog doba postojala posebna odredba koja je zabranjivala sječu smreka (ili šmrika, borovica) (Juniperus oxycedrus) i stabala koje su služile ovcama za sjenu za vrijeme velike žege. Takva odredba danas nije potrebna s obzirom da zbog smanjenja broja ovaca sve više pašnjaka zarasta u smreku čiji bi prekomjerni rast inače sprječavale ovce koje mogu pasti mladice smreke u ranom stadiju razvoja (Sušić 2000).

zastita (82) [800x600].jpg

Najznačajnija poljodjelska kultura na otocima još i danas je maslina. Zanimljivo je da su na Cresu maslinari bili ujedno i ovčari, tako da je nastao jedinstveni spoj oko obrade maslina i ispaše ovaca. Ovce pasu u maslinicima i tako uništavaju korov, a pri tome ujedno gnoje masline. Na Krku se ovaj običaj tek nedavno uveo, a maslinari, nažalost, prednost daju herbicidima za uklanjanje korova u maslinicima.

 

Udruga Animalia © 2009.

CM sustav - Naid Haskic