Piper (1994) navodi da ukupna populacija kapskih supova broji 12.000 jedinki, od toga 4.400 rasplodnih parova (73,33% populacije) i 3.200 ptica koje se ne razmnožavaju (26,6% populacije), bilo da još nisu dosegle spolnu zrelost, ili pauziraju. Procjena populacije temelji se na prebrojavanju s podacima starim i do 10 godina. Stvarno procijenjen promatrani udio rasplodnih ptica u populaciji je oko 65%. Udio odraslih koji se razmnožavaju u bilo kojoj godini prema Piperu (1994) iz niza promatranja i analogije sa srodnim vrstama iznosi između 70% i 90% (67,9% do 92,3%) (aritmetička sredina 84,3%; 95% prag sigurnosti od 83,4% do 85,2%). Udio odraslih koji se razmnožavaju varira s godinama, no ni za jednu vrstu supova još nema podataka za procjenu ovog učinka.

            U populaciji bjeloglavih supova na Kvarneru, od 100% spolno zrelih jedinki koje ovdje obitavaju, njih 90% započne se gnijezditi (slika 1). Tijekom zimskog razdoblja, prije sezone parenja, na ovom se području mogu naći i subadulti, ali oni su samo u prolazu na svojem putovanju prema jugoistočnoj ili sjeverozapadnoj Europi. Nakon osamostaljivanja opernaćenog mladunca i njegove privremene emigracije iz rodne kolonije, krajem rujna i početkom listopada kada oni odlaze, na mjestima gniježđenja ostaju samo adulti (Sušić usmeno). Dio populacije koji se gnijezdi na Krku i Prviću je u stalnom opadanju, dok se brojnost na Cresu i Plavniku  povećava (tablica 2).

Tablica 2: Usporedba brojnosti gnijezdećih parova (koji su inkubirali) u kolonijama na Cresu, Krku i Prviću; (-) znači da nema podataka za te godine