Sisavci
Ptice
Morski vranac
Supovi
Galeb
Labud
Kos
Vijoglav
Kutak za prstenovače
Kukci
Gmazovi i vodozemci
Ostali članci koje možete pogledati:
Akcijski plan zaštite supa
Preporuke upravljanju populacijom
Dojave viđenja nalaza mrtvih markiranih supova
Rezultati markiranja
Markiranje supova i dugovječnost
Uzroci mortaliteta (smrtnosti) supova u Hrvatskoj
Produktivnost
Uzroci izumiranja populacija
Struktura populacije
Kretanje
Status i distribucija
Dob početka razmnožavanja
Razmnožavanje supova
K-selekcijske vrste
Biologija supova
Otok Prvić
Otok Krk
Otok Cres
Tradicijsko nasljeđe Cresa i Krka
Prirodne osobitosti otoka Cresa i Krka
Stanište bjeloglavih supova
Dinamika metapopulacija
O POPULACIJI BJELOGLAVOG SUPA
 
K-selekcijske vrste 
 

sup (14) [800x600].jpg

Osim vanjskih čimbenika, kao što je stupanj gubitka staništa, na sklonost prema izumiranju vrste utječu čimbenici unutar populacije, kao što su veličina jedinke (one manjeg tijela su i manje osjetljive), te veća stopa reprodukcije (veća reprodukcija utječe na brži rast populacije i brži oporavak od čimbenika koji smanjuju njezinu veličinu, odnosno manje su osjetljive na stohastično izumiranje) (Pimm 1988); također i veličina prostora koji populacija zauzima pretpostavlja da vrste koje zauzimaju veliki prostor trebaju i mnogo individualnih energetskih potreba (Cardillo 2003). Može se očekivati da će bjeloglavi sup biti karakteriziran s izuzetno niskim fekunditetom (Piper 1994).

Bjeloglavi supovi su monogamne ptice, a oba roditelja moraju biti prisutna u prvom dijelu sezone razmnožavanja kako bi štitili jaje ili mlado. Stoga u raspravi neće biti razlike između «rasplodnih parova» i «rasplodnih ženki». Iako su bjeloglavi supovi uglavnom monogamni, ekstra kopulacije se događaju (Hatzofe, Sušić usmeno), no to nema veći učinak na dinamiku populacije. Treba utvrditi odnos spolno zrelih jedinki koje se razmnožavaju i onih koje se ne razmnožavaju.

Razmnožavanje se također može gledati sa stajališta jedinki, a ne populacije, kad je važno razmatrati reproduktivni uspjeh jedinke (Newton 1989), čiji su sastavni dijelovi broj sezona razmnožavanja, broj legla po ptici, veličina legla. Za bjeloglavog supa broj legla je jedan (potrebno je oko 9 mjeseci da se okonča rasplodni ciklus), polog je jedan, te je broj potomaka jedan. Jedina komponenta s potencijalnom varijacijom u veličini je broj sezona gniježđenja. Taj je broj u funkciji dobi kod prvog razmnožavanja, broja godina tijekom kojih se jedinka razmnožava i postizanja starosti jedinke.

Ptice koje se ne razmnožavaju u nekoj godini mogu se podijeliti u tri grupe: one koje se nisu počele razmnožavati, one koje se privremeno suzdržavaju od razmnožavanja, i one koje su se prestale razmnožavati (Piper 1994).

sup (15) [800x600].jpg

 

Udruga Animalia © 2009.

CM sustav - Naid Haskic