Među jedinkama u populaciji bit će značajnih varijacija u dobi u kojoj se počinju razmnožavati (Newton 1989). Prvi korak u određivanju je podijeliti populaciju na one koji se još ne razmnožavaju i one koji su se počeli razmnožavati. Bjeloglavi sup doseže spolnu zrelost sa starošću 3-5 godina (Sušić 2002). Kod supova koji obitavaju u staništima s nepovoljnim uvjetima ta se dobna granica može i povećati. Na Cresu je zabilježen slučaj razmnožavanja supa starog 3 godine (Sušić usmeno). Općenito, kod krupnijih vrsta, jedinke se nastoje razmnožavati nekoliko godina kasnije nakon «fiziološke zrelosti», kad gonade postaju funkcionalne (Newton 1989).

            Na individualnoj razini, mnogo različitih čimbenika može utjecati na razmnožavanje: posjedovanje dovoljno energije, pronalaženje partnera, zauzimanje teritorija. Takvi čimbenici i njihova međudjelovanja utječu na dob prve reprodukcije, te je ona i slučajna varijabla (Lebreton 2003).

Za afričkog bjeloleđeg supa Gyps africanus nađeno je da je 11,7% rasplodnih životinja bilo u kategoriji «imaturnih» (mlađih od 4 god.), 15,3% subadulti (oko 4-5 god.) i 73% bili su adulti (5 god. i stariji) (Piper 1994). Glavni razlog koji sprječava ranu spolnu zrelost je (ne)dostupnost hrane (Piper 1994). Drugi čimbenici koji utječu na razmnožavanje su dostupnost mjesta za gniježđenje, spolnog partnera i intraspecijska socijalna ograničenja.