izmet medvjeda                                                                                    izmet vuka

Danas se, kao i ranijih godina, a zahvaljujući tome da nije provedena DNA analiza aktualnog brojnog stanja medvjeda, medvjedi prebrojavaju na slijedeći način:

• Istovremenim osmatranjem sa svih čeka koje se nalaze na medvjeđim hranilištima,
• Praćenjem tragova u snijegu,
• Zapisivanjem svakog viđenja medvjeda  i bilježenjem  takvih susreta.

Zatim se uzima određeni korigirajući faktor i tako se dobiva službeno brojno stanje.

Manjkavosti ovakvog pristupa utvrđivanju broja medvjeda su sljedeće:

• osnovna manjkavost ovakvog pristupa je ta da sve te „informacije“ dolaze od jedne interesne skupine, dakle,  zainteresirane strane kojoj je radi odobravanja veće lovne kvote (veće financijske  koristi) u interesu prikazati veće brojno stanje od stvarnog, odnosno barem se takva mogućnost daje i ovisi o savjesti pojedinaca kako će postupiti,

• nemogućnost provjere ovakvih informacija od drugih, nelovačkih subjekata,
• najveća manjkavost ovakvog pristupa je što je mogućnost grešaka vrlo velika zbog nestručnosti onih koji provode ovu metodu (izuzetak su lovišta u kojima prebrojavanje vrši kadar Hrvatskih šuma d.o.o., a to su u Gorskom kotaru samo tri , a na Velebitu dva lovišta).

Osim ovih manjkavosti koje ovakvo prebrojavanje čine neozbiljnim, dolazi do pojave da se, kada se podaci tako skupljeni ne sviđaju organizatorima ovakvog prikupljanja podataka, uopće ne uzimaju u obzir.

Primjer za ovo je sljedeći:  zimi 2007. godine je provedeno ovakvo prebrojavanje u kojem su sudjelovali lovci u velikom broju, nadzornici u nacionalnim parkovima, znanstvenici s VEF-a, i utvrđen je relativno veliki broj vučjih tragova – s čime su se svi  složili da vukova ima  relativno mnogo, nešto risjih tragova iz čega su izvukli zaključke o brojnom stanju risa i primjećeno je samo 6 (slovima ŠEST) medvjeđih tragova što im nije odgovaralo pa su zaključili da iz takvog malog broja tragova ne mogu izvući relevantne zaključke.

Dakle iz broja vučjih i risjih tragova (broj tragova im je odgovarao) su uspjeli izvući zaključke, a iz medvjeđih (gdje im broj pokazuje  drugačije stanje od onog koje im odgovara) nisu uspjeli ništa zaključiti.

Dakle, možemo zakjučiti da  se radi o neznanstvenom pristupu, čiji rezultati nisu provjerljivi, a čak se i tako utvrđenim brojnim stanjem neprekidno manipulira.

Zbog svega navedenog postoji nasušna potreba za izradom aktualne genetske analize brojnog stanja medvjeda koji bi jednom zauvijek, na znanstvenoj, provjerljivoj i svima dostupnoj bazi utvrdio brojno stanje medvjeda u Hrvatskoj i tada bi se iz tako utvrđenog brojnog stanja mogla utvrđivati odstrijelna kvota za koju bismo svi mogli biti sigurni  da nije prevelika i nesrazmjerna ukupnom brojnom stanju medvjeda.

Godine 2001., 2002., 2003. su  se i počeli skupljati uzorci izmeta medvjeda za izradu genetske analize (iz uzorka se uspijeva izolirati DNA svakog medvjeda, a DNA je kod svake jedinke jedinstvena i tako dolazimo do broja medvjeda). U početku su „Hrvatske šume“ d.o.o. opstruirale obvezu skupljanja uzoraka, ali su se kasnije zbog suspenzije izvoza medvjeđih trofeja – uzrokovane prijavom CITES-u članova udruge Animalia, priključile i aktivno skupljale uzorke, tako da je ukupno skupljeno dovoljno uzoraka za kvalitetnu analizu brojnog stanja.

Ipak, do danas rezultati te analize, dakle, ni nakon 7 godina nisu poznati javnosti i medvjedi se još prebrojavaju na stari lovački način koji je prethodno opisan.

Danas postoje glasine da su ti podaci skupljani u pune tri godine, a od čijeg je skupljanja prošlo gotovo desetljeće, dakle da se ti stari podaci  žele proturiti kao aktualno brojno stanje.

To je potpuno neprihvatljivo i, ako je točno, pokušaj prijevare javnosti.

Uzorci skupljani 3 godine ne znače za brojno stanje ništa, jer tako u brojno stanje ulaze i medvjedi iz prve godine koji često nisu bili živi recimo u drugoj ili trećoj godini zbog lova npr. ili medvjedi okoćeni u trećoj godini koji pak nisu bili živi u prvoj godini skupljanja uzoraka. Osim toga tako dugi period skupljanja uzoraka dovodi do toga da su među uzorcima domaćih medvjeda i česti uzorci medvjeda iz BiH i Slovenije koji također migriraju i povremeno dolaze u Hrvatsku. 

Zbog prethodno utvrđenih razloga, želi li se stvarno utvrditi brojno stanje medvjeda treba organizirati novo, u kratkom roku provedivo, skupljanje uzoraka, a u kojem bi udruga Animalia vrlo rado učestvovala i dala svoj doprinos.

Za utvrditi brojno stanje neke populacije (ovdje medvjeda) uzorci se moraju skupiti u jednom kratkom periodu od 3 do 6 mjeseci, i rezultati takvog skupljanja uzoraka predstavljaju brojno stanje populacije medvjeda.

Nadalje, sedam, osam godina nakon skupljanja uzoraka je preveliki period i u tome je razdoblju populacija mogla doživjeti velike promjene ili zbog jakog odstrijelnog zahvata, ili zbog infrastrukturnih zahvata koji degradiraju stanište (izrada autocesta, izrada vjetroelektrana i slično)  ili zbog nekih drugih dosad nepoznatih razloga (nepravilnog spolnog omjera jedinki, mladosti jedinki i drugo).

Zbog toga se razultati skupljanja uzoraka prije gotovo desetljeća nikako ne mogu i ne smiju koristiti u procijeni današnjeg brojnog stanja jer se time degradira i ismijava jedna inače odlična, znanstvena metoda i njeni rezultati se falsificiraju.

Udruga Animalia zahtijeva novu, brzu provedbu DNA analize koja bi se obavila na slijedeći način:

1. period skupljanja uzoraka treba biti u razdoblju od 04. do 11. mjeseca tijekom jedne kalendarske godine,
2. u skupljanju uzoraka trebaju sudjelovati svi zainteresirani u što većem broju - lovci, Hrvatske šume, nadzornici zaštićenih područja, članovi nevladinih udruga i drugi koji to žele,
3. rezultati trebaju biti gotovi u najkraćem mogućem roku (koji zahtijeva obrada) i  podastrijeti javnosti na uvid.

To je jedini način na koji možemo ozbiljno utvrditi brojno stanje medvjeda u RH i na osnovu kojega možemo onda planirati zahvate u populaciju ako su potrebni (postoji i mogućnost da se pokaže da medvjeda imamo znatno manje od brojki kojima se sada barata pa da bude potrebno potpuno obustaviti lov).

 ZAKLJUČAK:

Do danas nemamo u Hrvatskoj provedenu genetsku analizu brojnog stanja medvjeda.

Pokušaj provedbe te analize od prije desetak godina je, nažalost, propao i rezultati te, tadašnje analize nisu i ne mogu se smatrati aktualnima i ne smije ih se koristiti u bilo kakvoj procjeni današnjeg brojnog stanja.

Potrebno je hitno provesti novu genetsku analizu brojnog stanja u skladu s prijedlozima gore iznjetima (rokovi, sudionici).

Udruga Animalia je spremna dati svoj aktivni doprinos u izradi buduće genetske analize.

Bez genetske analize sve procjene brojnog stanja su paušalne i neozbiljne.