šumske ceste                                                                                  posljednjih godina trend asfaltiranja šumskih cesta 

Stanište našeg smeđeg medvjeda, Gorski kotar, Velika i Mala Kapela, Velebit i dijelom Lika većini će se prolaznika, planinara i izletnika činiti kao vrlo sačuvano područje iskonske prirode. Ipak, nije sve tako idealno i idilično kako izgleda.

 

Medvjed je životinja koja nastanjuje visoke, stare, zrele, mirne i tihe, suvisle šumske komplekse u koje se uklapaju livade, gustiši i slično. U  takvim šumama on živi, reproducira se, hrani, hibernira. Svaka promjena takvog mirnog staništa direktno utječe na njega.

 bager u NP Risnjak, na Snježniku

 

Do u nedavnu prošlost mi smo u našim planinama imali velika još neotvorena područja u kojima se šumski radovi nisu uopće odvijali, gdje „sjekira nije sjekla“, gdje nije bilo cesta ni puteva i gdje je ova životinja imala svoj mir koji joj je vitalno potreban.

Spomenimo samo Kapelsku dulibu gdje je šumarska djelatnost ušla tek 50-tih godina prošlog stoljeća, ili recimo Lomsku dulibu, Ramino korito i sl. na Velebitu.

Danas su svi naši šumski kompleksi otvoreni, sve je isprepleteno šumskim cestama i vlakama, i najudaljenije šume su postale lako dostupne i u njima se svakodnevno odvijaju radovi i odzvanja zvuk motorne pile.

I ne samo to, već konje koji su nekad služili za izvoz drva iz planine (a kojima nisu trebale vlake) je zamijenila vrlo bučna mehanizacija (LKT traktori, bageri, buldožeri) za koju se probijaju ceste koje danas dolaze do pod najviših i najdivljijih vrhunaca koji su brložišta medvjeda (Medvejci u Gorskom kotaru, Šatorina na srednjem Velebitu). Za takve strojeve i kamione kojima se trupci izvoze treba sagraditi ceste koje se danas probijaju minama i pneumatskim čekićima najjačih strojeva, (svi znamo kolika je to razina buke), eksplozija u do jučer mirnom staništu medvjeda. Šumske se ceste danas grade gotovo svakodnevno bez ikakvih građevinskih dozvola, tako da danas imamo u staništu oko 20 km cesta, a u nekim dijelovima Gorskog kotara i do 25 km cesta na površinu od 1000 hektara. Ovdje odmah treba jasno istaknuti da je znanstveno dokazano da medvjedi u svom staništu podnose do 10 km cesta na 1000 hektara (istraživanje skandinavskih znanstvenika), a mi imamo oko 20 do 25 km na 1000 ha. Iako se smatra da je naše stanište kvalitetnije pa može podnijeti i nešto više kilometara cesta, sadašnje je stanje ipak pretjerano, stalno se grade nove ceste, bez da se javnost o tome išta pita i da javnost ima pravo uvida u to što se radi.

Citiram Vjesnik iz 1969. koji je pisao da u Bosni ima samo 4,4 km cesta na 1000 hektara i to je gospodarski problem zbog previše šuma koje se ne eksploatiraju te da bi trebalo imati barem 10 km na 1000 hektara, a koliko imamo danas!

 

Slijedeći je problem sječa zdrave šume koja je potpuno izvan kontrole javnosti i koja se danas obavlja u pretjeranom obliku i mimo pravila šumarske struke, a zrela je šuma (naročito bukve) životni uvjet opstanka medvjeda. U kretanju šumama  članovi udruge Animalia svakodnevno nalaze dokaze nesavjesnog, neekološkog i čak protuzakonitog gospodarenja šumom.

 sječa zrelih šuma

U vezi sječe valja napomenuti da se ukoliko izostane jača zima s puno snijega, sječa nastavlja pa se zna dogoditi da takva sječa potjera medvjedicu iz brloga što dovodi do gotovo sigurne smrti za njene mladunce. Samo u zimu 1987/88 na području Gorskog kotara pronađeno je 10 mladunaca koje je zbog uznemiravanja majka napustila.

 

Česta je pojava da se šumske ceste radi lakšeg održavanja asfaltiraju (Bitoraj i Velebit), a što je dodatni atak na medvjeda, ali i ostale stanovnike šume.

 

U najnovije vrijeme je u pojedinim dijelovima naše gorske Hrvatske počela i nova pojava, a to je zatvaranje brkljama starih, šumskih cesta, a sve pod izgovorom očuvanja prirode. Pitanje je da li se stare šumske ceste zatvaraju u svrhu da javnost ne može imati uvid u to što se u šumi radi i da omogući nesmetani krivolov? Ne treba posebno napominjati da je postavljanje ovakvih brklji na starim šumskim cestama protuzakonito i protuustavno.

medvjed bi mogao doživjeti sudbinu tetrijeba gluhana, koji je zbog agresivnih zahvata u šume (sječa, strojevi i ceste) nestao iz Gorskog kotara, na slici jedna od posljednjih fotografija tetrijeba gluhana u Gorskom kotaru

 

Mjere za poboljšanje ovih negativnosti:

 

1. Zabraniti asfaltiranje postojećih šumskih cesta.
2. Zabraniti ili značajno reducirati izgradnju novih šumskih cesta, a ako je neophodno graditi novu cestu, odobrenje mora dati neko nezavisno, stručno tijelo koje je nadležno za upravljanje medvjeđom populacijom poput Ministarstva nadležnog za zaštitu prirode, Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri ili neko novo nezavisno tijelo gdje bi bili članovi nevladinih udruga,
3. Skidanje protupravno postavljenih rampi,
4. U pogledu sječe adekvatna kontrola inspektorata je neophodna, ali kako su Hrvatske šume državo poduzeće, malo je izgleda za postizanje kvalitetnog rješenja do privatizacije istog.