risnjački masiv, idealno stanište medvjeda                                          velebitski detalj

U biološkim potrebama smeđi medvjed ima posebno izražene potrebe za različitim oblicima i osobinama staništa. Povijesno su medvjedi nastanjivali nizinske šume, ali danas ih, uslijed protjerivanja i uništavanja, ima samo u planinskim područjima. Da bi te šume zadovoljile medvjeđe potrebe moraju biti mirne, dakle uz vrlo ograničenu ljudsku aktivnost, moraju biti miješane s velikim udjelom zrele bjelogorice, naročito bukve. Također su vrlo značajna područja gustiša i livade. Medvjed ima vrlo izraženu potrebu vertikalne migracije, dakle zone različitih nadmorskih visina i to mu kretanje po staništu ne smije biti onemogućeno npr. cestama, prugama, ogradama i sl. Naime, početkom proljeća medvjed silazi u primorska područja ili u riječne doline (Kupa, Mrežnica) gdje vegetacija ranije počinje i tamo se hrani ranim travama i izdancima, dok se krajem proljeća pomiče u više krajeve gdje mlada trava kasnije počinje izbijati. U razdoblju zrijanja plodova bukve mora imati pristup u zrele bukove i miješane šume, za brloženje mora imati pristup najmirnijim i stjenovitijim područjima

 labirint stijenja i krša, idealna područja za brloženje

Ako im bilo kakva zapreka onemogući pristup bilo kojem dijelu staništa ili im dio staništa bude uništen ili izgubljen, dolazi do značajnih i fatalnih promjena životnog ciklusa medvjeda.

Ženke tada ostaju neoplođene, mladunčad ugiba u neprikladnom brlogu ili zbog nedostatka hrane, nedovoljna je pripremljenost za zimu te dolazi do porasta smrtnosti, raste šteta na gospodarstvu zbog traženja neprirodnih izvora hrane za preživljavanje. Najmanje stanište za jednog medvjeda je 250 četvornih kilometara.

 guste mješane šume s uklopljenim livadama, pogodnim za pašu

 .

Rezimirajmo, za opstanak medvjeda nužna su velika, mirna i prirodna područja. To su ujedno i staništa ostalih urođenih (autohtonih) vrsta koje nisu toliko karizmatske, ali su jednako važne u očuvanju ravnoteže u ekosustavu. Zbog toga medvjeda smatramo tzv krovnom vrstom jer očuvanjem staništa medvjeda istovremeno štitimo i staništa svih ostalih vrsta koje tu obitavaju.