Medvjed se pari od  sredine svibnja od sredine srpnja. Mužjaci tada prelaze velike udaljenosti, traže ženke, bore se i nastoje otjerati druge konkurente, te nastoje oploditi što više ženki. Ženka se, također, može u istoj sezoni pariti s više medvjeda tako da svi mladunci u leglu ne moraju biti od istog oca. Zametak ima odgođeni razvoj odnosno implantaciju, pa se zametak naročito razvija samo u zadnja tri mjeseca trudnoće. Medvjedići se rađaju kad niti jedna druga vrsta ne donosi mlade na svijet, zimi, u najnepogodnije doba godine, za vrijeme majčinog brloženja.

 Medvjed zimu provodi u brlogu, bez da išta jede i pije. Većina se brloga u našim krajevima (oko 80%) nalazi u šupljinama stijena, špiljama i polušpiljama, dok samo oko 10% se nalazi u korijenju većih stabala, a isto tako samo oko 10 % na otvorenom, odnosno pod krošnjama crnogoričnih stabala.

 80% brloga se nalazi u šupljinama u stijeni, pećinama, polupećinama i procijepima

Generalno vrijedi pravilo da stariji i iskusniji medvjedi imaju kvalitetniji brlog, ulaze pripremljeniji u zimski san i najduže u njemu ostaju (osim gravidnih ženki, naravno), naime prvi zaspu i zadnji se bude.

Teže je mladim, neiskusnim medvjedima koji se ne pripreme dobro za dugi period bez hrane, pa se zimi često bude i izlaze tražiti hranu, čime još više troše zalihe prikupljene još u jesen, što može loše završiti po njih.Tome pogoduje i današnja klimatska situacija kad imamo duže periode zatopljenja zimi kad snijeg okopni.

Ženka u brlogu za vrijeme trajanja zimskog sna okoti negdje između Božića i 15. siječnja  od 1 do 4 (u literaturi se zna naći i podatak o 5) mladih, mase oko 350 grama. Rađaju se slijepi i bez dlake  i potpuno su ovisni o toplini majke.

Među placentalnim sisavcima nema tako velike razlike imeđu veličine majke i tek rođenih mladunaca, mladi su, naime, teški samo oko 0,3% majčine mase. Medvjedice griju svojim tijelom mladunce i hrane ih izrazito hranjivim mlijekom s 22%masti i 12% proteina koje je usporedivo samo s mlijekom tuljana.

Majke medvjedice sve ovo vrijeme provedeno u brlogu dok hrane mladunce ništa ne jedu i ne piju. Sredinom proljeća, a u najvišim područjima i tek sredinom svibnja medvjedići i njihove majke izlaze iz brloga. Mladi ostaju s majkom godinu i pol, dakle i sljedeće zime oni svi skupa spavaju zajedno u brlogu, a godinu i pol nakon rođenja dakle krajem proljeća  majka ih otjera i ponovno se pari. Nekada se nakon sezone parenja medvjedići još do jeseni vrate majci, ali to nije česta pojava. Mada se u literaturi spominje da medvjedi mogu odgajati mladunce i do tri godine. Nakon toga nastupa teško razdoblje u životu mladunaca kad moraju početi primjenjivati naučeno od majke u samostalnom životu. Često do jeseni ostaju braća i sestre zajedno, a tada se polako odvajaju. Između treće i četvrte godine nastupa spolna zrelost i mladi medvjedi (naročito mužjaci)  disperziraju jako daleko u potrazi za novim terenom gdje ih stariji i jači medvjedi neće terorizirati.

Medvjed u prirodi može doživjeti i preko 20 godina, ali u praksi to se nikad ne dogodi.