Zubalo  

Zubalo medvjeda je zubalo pravih zvijeri, s karakterističnim sjekutićima, očnjacima, i deračima. Ima ukupno 42 zuba. Žvačne površine kutnjaka su ravne i plosnate što njegovo zubalo razlikuje od zubala ostalih zvijeri jer je prilagođeno žvakanju različite biljne hrane.

Probavni trakt   

Probavni je trakt medvjeda jednostavan, debelo crijevo je primarno mjesto za fermentaciju, no škrob se ne probavlja dobro. Malo crijevo je duže nego kod pravih mesojeda, a probavnom traktu nedostaju značajke pravih biljojeda. Izmet mu je različite boje, veličine i oblika zavisno o dobu godine, tj o izboru hrane koju konzumira, ali  ima karakterističan miris i neprobljavljene dijelove sjemenki biljaka koje jede.  

izmet u jesen, prehrana bukvicom                                                   izmet u proljeće, prehrana mladim travama                         

 mlada trava čini izmet mekanim                                                           tipični izgled izmeta ljeti

Prehrana

  bukvica, plod bukve, glavni izvor hranjivih tvari za prezimljavanje  

Medvjed ima samo nekoliko briga u svom životu, a to su pronaći mirno područje gdje mu je osiguran mir, prijenos gena u sezoni parenja i potraga za hranom da svoje ogromno tijelo održi na životu.  

Iako je po svom tjelesnom ustrojstvu pravi mesojed, naš se medo hrani 95% biljnom hranom, a od životinjske hrane tih 5% čine beskralježnaci i strvine većih životinja.

Od biljne hrane u proljeće i ljeti u prehrani dominiraju zeljaste biljke i mlada trava, ljeti se pridružuju razni plodovi, a u jesen i žir bukve – bukvica kao glavni izvor potkožnog masnog tkiva potrebnog za prezimljavanje bez hrane u hibernaciji.

Zbog probavnog trakta neprilagođenog za velike količine hrane biljnog porijekla, veliki dio biljne hrane prođe kroz medvjedov probavni trakt neprobavljen, zbog čega je prisiljen uzimati velike količine hrane. Osim toga, zbog samo djelomične razgradnje tijekom probave, medvjed izmetom pomaže širenju biljnih vrsta, prenoseći sjemenke na velike udaljenosti.   

Biljke koje medvjed rado jede su u proljeće medvjeđi luk (srijemuš), kozlac, razne trave, djetelina. Ljeti jede anđeoski korijen, plodove jagoda, malina, kupina, borovnice. U kasno ljeto jede i plodove voćaka divlje i domaće jabuke, šljive, dok u jesen uz bukvicu koja mu je najvažnija jede i plodove ljeske, kestena, raznih hrastova (žirove), plodove drijena, šipka itd.

Voli ulaziti u polja gdje voli sve voće, od trešnje, preko jabuke, kruške do šljive, voli zob i kukuruz, rado jede šumski med i ličinke pčela pa zna i provaljivati u pčelinjake i na taj način raditi štete u poljoprivredi.

                           divlji parnoprstaši uglavnom su mu nedostupni

Od hrane životinjskog porijekla najčešće se hrani strvinama životinja koje nađe u šumi i na mrcilištima. Ponekad, ako ima priliku, napast će domaće životinje, ovce, krave, magarca ili konja. Od divljih životinja napada samo vrlo mlade ili ranjene i bolesne životinje koje mu ne mogu pobjeći. Od utjecaja na divlje životinje, jedino je vrijedno spomenuti njegov utjecaj na populaciju srna kad po rubovima livada zna ponekad tražiti mladu, tek olanjenu lanad, ali ni to nije toliko česta ni značajna pojava koja bi bitnije utjecala na brojno stanje srna.  

Kroz dosadašnje praćenje medvjeda na mrcilištima (mečilištima)i kroz razgovor sa ljudima koji su dobri poznavaoci medvjeda može se napraviti i rang lista omiljenog mesa koje konzumira na takvim mjestima.  

Na prvom mu je mjestu strvina magarca, zatim konja, ovce, goveda i tek na kraju, svinje.  

 intenzivno iznošenje hrane na mrcilišta pred sezonu lova na medvjeda