Medvjedi su najveći kopneni mesožderi, a ovdje ćemo se ograničiti na fizičke karakteristike naših smeđih medvjeda, dakle dinaridske populacije tj slovensko-hrvatske-bosansko-hercegovačke medvjede.

U Hrvatskoj prosječni odrastao medvjed ima oko 150 kg, a ženka oko 100 kg. Ovdje odmah treba ukratko naglasiti da je hrvatska i slovenska populacija medvjeda izložena jakom odstrijelnom zahvatu i uslijed toga prosječno vrlo mlada. Da je naša populacija kojim slučajem pošteđena ovakvog lovnog zahvata, medvjedi bi bi bili nešto (prosječno) stariji i osjetno veći.

Uslijed ovih razloga medvjedi veličine od 300-tinjak kg su vrlo rijetki u našim krajevima iako naš medvjed može (i to ne tako rijetko) doseći težinu i do 350 pa i malo više kg.

Dakle, prirodni uvjeti omogućuju i našem medvjedu razvoj do gotovo orijaške veličine.

Dužina odraslog medvjeda može biti cca 2 m do 2,20 m.

Odmah valja napomenuti da težina medvjeda tijekom godine osjetno varira, najviša je u kasnu jesen pred brloženje, a najniža, ne nakon zimskog sna kako se na prvi pogled čini najlogičnije, već sredinom ljeta nakon završetka sezone parenja. Tijekom sezone parenja odrasli mužjaci mogu izgubiti i do trećine svoje mase. 

Boja

Tijelo mu je pokriveno dugom dlakom i podlakom, koja je ljeti rjeđa. Boja dlake je pretežito smeđa, u raznim nijansama smeđe boje, od sivo-smeđe, preko boje čokolade do tamne, gotovo crne boje. Hrbat je pokriven tamnijom bojom, koja na ramenoj grbi često bude gotovo potpuno crna i u hodu se diže i spušta dajući medvjedu još veći i naizgled strašniji izgled.

Tragovi

U hodu medvjedi dodiruju tlo cijelim tabanom, dakle slično kao i ljudi, stoga mu je trag specifičan, velik i ne može se zamijeniti za trag druge životinje.

Na prstima ima kanđe koje su duge pet do šest cm i kojima  raskapa zemlju, trula stabla i mravinjake, ubija i kida plijen.

Otisak prednje šape je okruglog oblika, gotovo upola kraći od stražnje šape, ali širi i u tragu se jasno vide otisci 5 prstiju, nekoliko cm ispred prstiju naziru se tragovi kandži, jastučić je grebenom odijeljen od prstiju.

 trag prednje šape s jasno vidljivim jastučićem, 5 prstiju i otisak kandži

Otisak zadnje šape često podsjeća na trag ljudskog bosog stopala, tako da se planinari često zimi znaju šaliti pitanjem „tko je hodao bos?“

 trag zadnje noge sliči tragu bosa čovjeka

Veličina medvjeda može se okvirno ocijeniti prema tragovima. Za procijenu veličine medvjeda gleda se širina traga prednje noge. Taj se trag ne može mjeriti u starom snijegu kad se trag već raširio, kao ni u žitkom blatu kad se također raširio, već trag koji je u snijegu svježi i na kojemu sunce još nije odradilo svoje, ili u zemlji. Medvjeda kojeg smatramo odraslim ima trag od 12 cm širine na više. Veći današnji medvjedi imaju širinu traga od cca 14 do 15 cm, a ovdje odmah moram napomenuti i svoje iskustvo da sam prije pet, šest godina još redovno viđao tragove širine 16 i 17 cm, a najveći trag koji sam ja vidio i jednu cijelu sezonu pratio je bio trag medvjeda od 18,5 cm. Osim toga i nedavna literatura navodi da naš medvjed može imati trag širok do 22 cm (Frković, Smeđi medvjed u PGŽ).

Očito je dakle, da su medvjedi sve manji i mlađi.

Za određivanje veličine medvjeda nije dovoljno samo vidjeti veličinu traga medvjeda, jer i on kao i ljudi može imati veće ili manje stopalo, već je dobro utvrditi i raspon između prednjih nogu u hodu. Ukoliko medvjed hoda nogu do noge ili do 20-tak cm razmaka radi se o relativno malom medvjedu, dok u velikih medvjeda taj razmak iznosi 40 do 50 cm. Dakle, uzimajući u obzir kumulativno ove veličine možemo zaključiti koliki je medvjed čiji trag slijedimo ili smo vidjeli. 

za procjenu veličine medvjeda                                                             trag medvjeda na šumskoj cesti

važan je razmak između prednjih nogu