Za razliku od skandinavske i karpatske populacije medvjeda, jedino dinaridska ima jednaki genetski kod kao i fragmentirane zapadnoeuropske populacije medvjeda, što našim medvjedima daje značajnu ulogu jer su najzapadnija relativno „stabilna“ populacija medvjeda u Europi i jedini mogući spas za navedene populacije u nestajanju.

medvjeđa populacija u Hrvatskoj je mlada

Ta značajka naših medvjeda se već pokazala spasonosna za austrijsku populaciju medvjeda gdje je pred dvadesetak godina njihov broj spao na samo par primjeraka i prijetio je potpuni nestanak populacije. Tada je (kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća) uhvaćena u Gorskom kotaru na planini Drgomalj jedna ženka, koja je prenesena u revir gdje je živio jedan stari mužjak. Na proljeće je izvela iz tamošnjeg brloga leglo od 3 mladunca. Danas u Austriji živi oko 25 do 30 medvjeda, a veliku zaslugu u tome (presudnu) ima upravo ta „naša“ ženka iz delničkog kraja.

Osim ovog slučaja, u proteklih desetak do petnaest godina iz Slovenije je u talijanske Alpe unešeno desetak medvjeda (Slovenija dijeli populaciju s Hrvatskom), a u planu je i izvoz nekoliko naših primjeraka u Portugal, dakle značenje naših medvjeda je u europskim okvirima vrlo veliko, možda i presudno za opstanak tamošnjih populacija.

Sve ovo stavlja našeg smeđeg medu na vrh vrijednosti prirodne baštine u Hrvatskoj.