Sisavci
Ptice
Kukci
Člankonošci
Pčele
Apolon
Zaštita bioraznolikosti u vrtu
Gmazovi i vodozemci
Ostali članci koje možete pogledati:
Kukci su prijateljska vrsta
Biološko suzbijanje neželjenih kukaca
Zaštita voćaka
Zaštita niskih kultura
Mehaničko suzbijanje
Kukci
 
Zaštita niskih kultura 
 

kukci (168).jpg

Tlo je jednako stanište za mnoge kukce kao npr. livada, šuma ili neko jezero. Evolucijom su kukci bježali u tlo pred raznim predatorima i s vremenom se prilagodili kompletnom životu u mraku. Često rade štete na kulturama hraneći se njihovim korjenjem u raznim životnim stadijima. Napadu su izložene i niske kulture (kupine, maline, ogrozd, salata, rajčice, grašak, tikvice, paprike.....) te je prevencija, odnosno rješavanje problema nužno a sa svrhom očuvanja priroda. Mehaničko suzbijanje daje veliki izbor načina lova i uništenja kukaca. Mnogi humanisti štetnike sakupljaju u plastične boce sa čepom, te ih lede u frizerima, tvrdeći da je to najbezbolnija i najhumanija smrt. Naime, kukci se na nižim temperaturama smire jer nemaju topline, koja je nužno potrebna za njihovu energiju. Kada temperatura dođe do donje granice izdržljivosti organizma, nastupa smrt. Zaleđivanje je i vrlo popularna privremeno-konzervacijska metoda.

 

Krumpirova zlatica nanosi zaista velike štete hraneći se listom biljke. Ručno skupljanje u boce te zaleđivanje jedinki najbolji je i najhumaniji način uklanjanja. Jajašca su polegnuta sa donje strane lista. Preklopite ga i jednostavno zdrobite mala narančasta jaja polegnuta uvijek u male skupine. Kada sadite krumpir, ostavite 2 reda mjesta. Nakon 20-30 dana zasijte i ta 2 reda koja će biti u punom naponu snage kada se ostali redovi krumpira počnu sušiti. Zlatice će se umjesto ukopavanja i hibernacije preseliti na svježa 2 reda. Tako koncentrirane, zaista ih je lako skupiti i uništiti.  Lovne biljke uvelike pomažu pri koncentriranju nepoželjnih kukaca. Možete ih zasaditi kao ogradu oko glavne kulture, te će kukci «izvana» napasti prvo lovnu biljku. Glavna će kultura ostati djelomično pošteđena. Lovna biljka može biti jednaka vrsta kao i glavna kultura, ili neka druga «atraktant» vrsta. Npr. oko gredice salate sa svih strana dobro je zasijati «lovnu salatu» koju će kukci i druge vrste prvo napadati.

 

Lisne uši zaista su čest problem na mahunarkama, ružama i drugim biljkama. Korov koji se zasigurno nalazi negdje uz rub vašeg vrta, kopriva, odlično je insekticidivno sredstvo. Svježa se potopi u par litara vode, pusti da odstoji jedan dan, te se tom, kako je ljudi zovu, «juhicom»,  pošpricaju napadnute biljke. Ova metoda izvrsno suzbija lisne uši te razne ličinke na lišću. Također u manjim količinama otopljena sol sprečava štetnike da grizu list. Vrlo su se dobre pokazale prskalice (ručne ili leđne) koje se mogu kupiti u svim specijaliziranim trgovinama. Buhač (Chrysanthemum cinerariifolium), cvijet divna izgleda, najjači je prirodni insekticid. Djeluje otrovno za kukce, ali ne i za ljude ukoliko se konzumira sa plodom. Sredstvo se priprema jednako kao od koprive. Potopite u litru vode čikove izgorjele cigarete. Kada voda posmeđi, procijedite i pošpricajte lisne uši. Zasigurno će uginuti. Uši ne samo da oštećuju biljke i sišu sok, već mogu i virusno zaraziti biljku ukoliko su i one zaražene. Uzročnik bolesti u kombinaciji sa štetnikom može bitno smanjiti prirod.

 

Rovci često nanose velike štete korjenju i gomoljima biljaka.  S obzirom da se kreću veoma plitko u zemlji, moguće ih je lako usmjeriti u smrtnu klopku. Ukopajte daske u obliku slova x u zemlju. U centru ukopajte neku širu posudu sa vodom. Ukoliko rovci krenu u tom smijeru, upast će u vodu i ugušiti se. Ukoliko se radi o većoj površini, dobro je napraviti više zamki. Također ih je lako loviti ukopavanjem svježeg stajnjaka u zemlju. Tijekom zime, toplina stajnjaka će ih privući, a tada ih je lako pokupiti i uništiti.

 kukci (205).jpg

Razne gusjenice koje se hrane kupusnjačama u vrtu mogu se sakupiti ručno na donjoj strani lista. Često se u obrani bace na tlo, pa je dobro staviti neko platno ispod. Razrijeđena sol u vodi odlično je sredstvo protiv ovih napasnika. Našpricati cijelu biljku. Sjećam se velike invazivnosti leptira kupusara na kupusnjače koje su rasle uz rub mog vrta. Listovi bili izjedeni sve do svojih žila.  Radi pobližeg promatranja razvoja ovog leptira, skupio sam par ličinki i odnio u terarij.  Ličinke, kada su ugrožene, sklupčaju se i bace na tlo, te kada ih se skuplja valja paziti da se cijela biljka ne trese previše. Zgodno je ispod biljke staviti bijelu plahtu ili papir, koji je razrezan do svoje polovine te na kraju reza napravljen mali krug škarama kako se papir ili plahta nebi svijali kada se opkoli stabljika.  S obzirom da je temperatura u sobi bila malo viša nego vanjska, ličinke su brzo napredovale.  Od 20 skupljenih ličinki nijedna se nije uspjela zakukuljiti.  Jedno jutro dok sam se približavao terariju, ugledao sam stotine sitnih osa najeznica kako lete po terariju i očajnički traže izlaz. To su sitne osice veličine svega par milimetara. One osjetilom njuha lociraju gusjenice u prirodi, te tankom leglicom odlože duguljasta jaja u ličinkino tkivo. U njemu se razviju sitne ličinke ose koje se hrane tkivom domara. Nakon kukuljenja izlaze te nastavljaju ciklus. Leptirova ličinka od iznemoglosti i rana podliježe ozlijedama.  To je jedan prirodni način redukcije štetnika u vrtu. Ovakva se borba često odvija u prirodi, a sve sa svrhom smanjenja populacije (na što djeluju razne bolesti, deformacije, predatorstvo, elementarne nepogode itd). Paraziti mogu biti unutarnji (endoparaziti) ili vanjski (ektoparaziti). Prema stadiju razvoja domaćina (žrtve) postoje jajni paraziti, paraziti ličinke, kukuljice ili imago paraziti (odrasli- spolno zreli).

 

Nekada se skakavcima onemogućavalo približavanje vrtu ukopanim limenim pločama u zemlju. Nazivamo ih i ciparski zid.  Za sprječavanje lucerine i repine pipe i nekih gusjenica sovica, efektivno djeluju lovni kanali, dubine 40-50cm i širine 10-ak cm. Okružite gredicu kanalom, te jednostavno pokupite skupljene kukce. Kartonski ovratnici savijeni oko kupusnjača i luka spriječit će svojim mirisom kupusne i lukove muhe. A i mehanički pristup drugim kukcima.

kukci (152).jpg

Tekstove pripremio: Boris Pavelić

Fotografije: Boris Pavelić, Gordana Pavoković

 

Udruga Animalia © 2009.

CM sustav - Naid Haskic